Jedan od najoДЌuvanijih amfiteatara na svijetu
Pulska Arena stoji kao nijemi svjedok rimske moći i graditeljske genijalnosti. Smještena na sjeverozapadnom rubu poluotoka Istre, u samom srcu grada Pule, ova monumentalna građevina jedna je od šest najvećih rimskih amfiteatara koji su preživjeli do danas — i jedini koji ima u potpunosti sačuvan vanjski prsten zidova.
Za razliku od rimskog Koloseuma koji je izgubio velik dio vanjskog plaЕЎta, pulska Arena zadrЕѕala je sva ДЌetiri tornja i gotovo cijelu vanjsku fasadu visoku 32 metra. Upravo ta iznimna oДЌuvanost ДЌini je jednim od najfotografiranije mjesta u Hrvatskoj i nezaobilaznom destinacijom za ljubitelje antiДЌke povijesti.
Arena u Puli jedna je od rijetkih rimskih građevina u kojoj se i danas održavaju masovni događaji — od filmskih festivala do glazbenih koncerata s desetcima tisuća posjetitelja.
Gradnja i arhitektura
Izgradnja Arene odvijala se u nekoliko faza izmeД‘u 27. pr. Kr. i 68. n.e., za vladavine careva Augusta i Vespazijana. EliptiДЌnog je tlocrta, dimenzija 132 Г— 105 metara, s arenom (borilistem) veliДЌine 67 Г— 42 metra. Vanjski zidovi izgraД‘eni su od lokalnog vapnenca, a struktura je podijeljena u 72 luka rasporeД‘ena u tri kata.
Posebnost pulske Arene su ДЌetiri ЕЎuplja pravokutna tornja koji su sluЕѕili za distribuciju vode i za podizanje jedra (velarium) koje je ЕЎtitilo gledatelje od sunca i kiЕЎe. Ovakav sustav tornjeva jedinstven je u rimskoj arhitekturi i ne postoji ni na jednom drugom saДЌuvanom amfiteatru.
Gladijatori i javni spektakli
U rimsko doba Arena je bila pozornica za gladijatorske borbe, borbe s divljim životinjama (venationes) i javne egzekucije. Kapacitet od oko 23.000 gledatelja govori o važnosti Pule kao jednog od vodećih gradova rimske Istre — tada poznate kao Colonia Pietas Iulia Pola.
Gladijatori su se borili na pješčanoj areni ispod koje su se nalazile podzemne prostorije za životinje i opremu. Sustav hodnika i prolaza omogućavao je brzo i organizirano kretanje sudionika spektakla bez miješanja s publikom.
Srednji vijek i obnova
Nakon pada Rimskog Carstva Arena je korištena u razne svrhe — kao sklonište, stočni sajam, pa čak i kao izvor građevinskog materijala. Mletačka vlast u 15. stoljeću planirala je prenijeti kamenje Arene u Veneciju, no tome se usprotivio mletački senator Gabriele Emo, koji je spasio građevinu od rušenja.
Sustavna obnova i konzervacija počela je u 19. stoljeću za austrijske uprave. Danas je Arena pod zaštitom Ministarstva kulture Republike Hrvatske i redovito se restaurira kako bi se sačuvala za buduće naraštaje.
Pulski filmski festival i suvremeni Еѕivot
Svake godine, od 1953., Arena je domaćin Pulskog filmskog festivala — najstarijeg i najprestižnijeg filmskog festivala u Hrvatskoj. Projekcije na otvorenom pod zvjezdanim nebom, okružene antičkim zidovima, stvaraju nezaboravno iskustvo koje privlači filmske ljubitelje iz cijele Europe.
Osim festivala, Arena redovito prima glazbene koncerte, operne izvedbe i kulturne manifestacije. Kapacitet od 5.000 do 7.000 mjesta za suvremene dogaД‘aje (manji od antiДЌkog zbog sigurnosnih propisa) i dalje ДЌini Arenu jednom od najatraktivnijih pozornica na otvorenom u Europi.
PraktiДЌne informacije za posjetitelje
Arena je otvorena za posjetitelje cijele godine, s iznimkom za vrijeme velikih događaja. U podzemnim prostorijama nalazi se stalni postav o maslinarstvu i vinogradarstvu u rimsko doba, s originalnim amforama i alatima. Preporučuje se posjet u jutarnjim satima kako bi se izbjegla gužva i vrućina.
ViЕЎe informacija o radnom vremenu i cijenama ulaznica dostupno je na sluЕѕbenoj stranici ArheoloЕЎkog muzeja Istre.
