PalaДЌa koja je postala grad

Dioklecijanova palača u Splitu nije samo rimski monument — ona je živi grad. Unutar njezinih zidova danas živi oko 3.000 stanovnika, rade restorani, kafići, butici i hoteli. Ovaj jedinstven fenomen čini splitsku palaču jednim od najfascinantnijih mjesta u Europi: antička arhitektura i suvremeni život isprepleteni su do te mjere da ih je nemoguće razdvojiti.

Palača je izgrađena kao rezidencija cara Dioklecijana između 295. i 305. n.e. na obali Jadranskog mora, na lokaciji gdje je car planirao provesti mirovinu nakon abdikacije. Bila je to jedna od najvećih rimskih građevina svog vremena — površine oko 38.000 četvornih metara, s više od 200 prostorija.

Dioklecijanova palača jedina je rimska carska rezidencija na svijetu koja je kontinuirano nastanjena od antike do danas — bez ijednog prekida od gotovo 1.700 godina.

Car Dioklecijan i njegova vizija

Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan, rodom iz Dalmacije (prema nekim izvorima iz Salone, današnjeg Solina), bio je jedan od najsposobnijih rimskih careva. Vladao je od 284. do 305. n.e. i proveo niz reformi koje su stabilizirali Carstvo. Uveo je tetrarhiju — sustav vladavine četvorice careva — i reorganizirao vojsku i administraciju.

Nakon abdikacije 305. n.e., Dioklecijan se povukao u svoju palaču u Splitu gdje je proveo ostatak života uzgajajući kupus, kako bilježi legenda. Umro je oko 311. n.e., a palača je nastavila živjeti bez njega.

Arhitektura i raspored

PalaДЌa je pravokutnog oblika, dimenzija oko 215 Г— 180 metara, s ДЌetiri kule na uglovima i ДЌetiri ulazna portala. Najpoznatiji je Zlatna vrata (Porta Aurea) na sjevernoj strani, kroz koja je car ulazio u sveДЌanim prilikama. Srebrna vrata (Porta Argentea) nalaze se na istoДЌnoj strani, ЕЅeljezna vrata (Porta Ferrea) na zapadnoj, a BronДЌana vrata (Porta Aenea) na juЕѕnoj strani prema moru.

Unutrašnjost je podijeljena na dva dijela: sjeverni, vojnički i administrativni, te južni, carski i reprezentativni. Carski dio uključuje Dioklecijanov mauzolej (danas katedrale sv. Dujma), Jupiterov hram i Vestibul — impresivnu kupolnu dvoranu koja je služila kao ceremonijalni ulaz u carske odaje.

Rimske ruЕЎevine Salone blizu Splita
Ruševine Salone (Solin) — nekadašnjeg glavnog grada rimske Dalmacije, svega nekoliko kilometara od Splita

Katedrala sv. Dujma — mauzolej koji je postao crkva

Jedan od najzanimljivijih preobražaja u europskoj arhitekturi dogodio se unutar Dioklecijanove palače: carski mauzolej pretvoren je u kršćansku katedralu. Dioklecijan je bio jedan od najvećih progonitelja kršćana, a ironija sudbine htjela je da njegova grobnica postane crkva posvećena sv. Dujmu — biskupu kojeg je car dao pogubiti.

Katedrala sv. Dujma, izgrađena u mauzoleju, jedna je od najstarijih katedrala na svijetu koja je u kontinuiranoj upotrebi. Zvonik katedrale, dodan u 13. stoljeću, dominira siluetom Splita i jedna je od najprepoznatljivijih slika Dalmacije.

UNESCO zaЕЎtita i suvremeni turizam

Povijesni kompleks Splita s Dioklecijanovom palaДЌom upisan je na UNESCO-ov popis svjetske kulturne baЕЎtine 1979. godine. Ova zaЕЎtita prepoznaje iznimnu univerzalnu vrijednost kompleksa koji objedinjuje rimsku arhitekturu, srednjovjekovne nadogradnje i Еѕivu urbanu kulturu.

Svake godine Split prima više od milijun turista, od kojih većina posjećuje Stari grad i Dioklecijanovu palaču. Preporučuje se posjet u ranojutarnjim satima ili navečer kada je gužva manja, a atmosfera antičkih ulica posebno dojmljiva.

Е to posjetiti unutar palaДЌe

  • Vestibul — kupolna dvorana s impresivnom akustikom
  • Katedrala sv. Dujma i njezin zvonik (panoramski pogled)
  • Jupiterov hram (danas baptisterij)
  • Podrumi palaДЌe (Cellae) — jedini saДЌuvani tlocrt carske rezidencije
  • Peristil — srediЕЎnji trg palaДЌe, srce druЕЎtvenog Еѕivota
  • Zlatna vrata s rekonstruiranim portretom cara Grgura Ninskog