NekadaЕЎnja metropola rimske Dalmacije
Svega nekoliko kilometara sjeveroistočno od Splita, uz rijeku Jadro, leže ruševine jednog od najvažnijih rimskih gradova na Balkanu. Salona — danas poznata kao Solin — bila je glavni grad rimske provincije Dalmacije i u doba svog procvata imala je oko 60.000 stanovnika, što ju je činilo jednim od većih gradova u cijelom Rimskom Carstvu.
Za razliku od Dioklecijanove palače koja je dobro sačuvana, Salona je doživjela sudbinu tipičnu za mnoge antičke gradove — postupno napuštanje i razgradnju. Ipak, opsežna arheološka istraživanja koja traju od 19. stoljeća otkrila su bogato nasljeđe koje danas možemo razgledati u Arheološkom parku Salona.
Salona je bila rodno mjesto cara Dioklecijana i biskupijsko središte sv. Dujma — prvog splitskog biskupa kojeg je Dioklecijan dao pogubiti, a koji je danas zaštitnik Splita.
Povijest Salone — od ilirskog naselja do rimske metropole
Salona je izvorno bila ilirsko naselje koje su Rimljani postupno preuzeli i razvili u znaДЌajan grad. Rimska kolonija formalno je uspostavljena u 1. st. pr. Kr., a grad je doЕѕivio snaЕѕan razvoj za vladavine cara Augusta. Dobio je status rimske kolonije pod imenom Colonia Martia Iulia Salona.
Grad je bio strateški važan kao luka i administrativno središte provincije Dalmacije. Kroz njega su prolazile važne rimske ceste koje su spajale obalu s unutrašnjošću Balkana. Salona je bila i važno kršćansko središte — prema predaji, sv. Tit, učenik sv. Pavla, bio je prvi salonski biskup.
Е to moЕѕete vidjeti danas
ArheoloЕЎki park Salona prostire se na povrЕЎini od oko 7 ДЌetvornih kilometara i sadrЕѕi ostatke brojnih rimskih graД‘evina:
- Amfiteatar — jedan od većih rimskih amfiteatara na Balkanu, kapaciteta oko 18.000 mjesta
- Gradske zidine — dijelovi obrambenih zidina s kulama i ulaznim portama
- Terme — ostaci rimskih kupelji s podnim grijanjem (hypocaustum)
- Forum — središnji trg s ostacima hramova i javnih zgrada
- Manastirine — ranokršćanska nekropola s ostacima bazilike
- Tusculum — ljetnikovac don Frane Bulića, pionira salonske arheologije
Don Frane Bulić i otkrivanje Salone
Sustavna istraživanja Salone usko su vezana uz ime don Frane Bulića (1846.–1934.), splitskog svećenika, arheologa i povjesničara koji je posvetio cijeli život otkrivanju antičke baštine Dalmacije. Bulić je vodio iskopavanja Salone više od 40 godina i objavio stotine znanstvenih radova koji su postavili temelje dalmatinske arheologije.
Bulićev Tusculum — mali ljetnikovac koji je sagradio unutar arheološkog parka — i danas stoji kao svjedok njegova predanog rada. U njemu je čuvao nalaze i primao posjetitelje, uključujući cara Franju Josipa I. koji ga je posjetio 1875. godine.
Pad Salone i seoba u Dioklecijanovu palaДЌu
Salona je doživjela katastrofalan kraj u 7. stoljeću. Avari i Slaveni razorili su grad oko 614. n.e., a preživjeli stanovnici pobjegli su u Dioklecijanovu palaču na obali mora, koja je pružala bolju zaštitu. Upravo ta seoba bila je početak modernog Splita — grad je nastao unutar zidova rimske palače.
Ovaj dramatiДЌan trenutak u povijesti objaЕЎnjava zaЕЎto je Dioklecijanova palaДЌa toliko gusto nastanjena i zaЕЎto je Split razvio tako specifiДЌnu urbanistiДЌku strukturu koja nema paralele u Europi.
Posjet Saloni — praktični savjeti
Arheološki park Salona otvoren je za posjetitelje i ulaz se naplaćuje. Preporučuje se posjetiti ujutro ili poslijepodne kako bi se izbjegla podnevna vrućina. Uz park, vrijedi posjetiti i Arheološki muzej u Splitu koji čuva najbogatiju zbirku nalaza iz Salone.
Salona se lako kombinira s posjetom Dioklecijanovoj palači u Splitu — obje lokacije mogu se obići u jednom danu.
